Vijesti o požarima u ljetnim mjesecima nisu ništa novo, no ove godine je njihov intenzitet i broj mnogo veći nego prijašnjih godina.

Vatrene stihije su ove godine poharale ogromne površine zemlje, uništile makiju, šume, maslinike, brojna životinjska staništa, poharala sela i gradove, a nažalost, odnijele i ljudske žrtve.

 

Požari u Hrvatskoj, te na jugu i jugoistoku Europe

 

 

Požari u Hrvatskoj (u Dalmaciji, na području Sukošana, na Braču, Hvaru, u Trogiru…) su ove godine u kratkom roku stavljeni pod kontrolu. Vatra je poharala velike površine zemlje (makiju, borove šume i maslinike), no na svu sreću nije stigla do kuća i nije prouzročila ljudske žrtve.

Iz drugih dijelova Europe stižu loše vijesti.

U Albaniji i na Kosovu, poginulo je dvoje ljudi, u Turskoj čak osmero, a u Bugarskoj su pri gašenju požara poginula 2 šumska radnika.

U Turskoj su bila ugrožena brojna turistička područja, pa je na tisuće stanovnika i turista moralo biti evakuirano. Prema službenim podacima, vatra je u Turskoj ove godine poharala oko 95.000 hektara površine, a prošle godine u istom razdoblju oko 13.500 hektara.

I Grčka se danima borila protiv vatrene stihije. Na poluotoku Peleponezu vatra se približila i povijesnom mjestu održavanja Olimpijskih igara, no to je žarište uspješno stavljeno pod kontrolu.

Veliki požari zabilježeni su i u Italiji, posebno na otoku Siciliji. Na otocima Siciliji i Sardiniji uništeno je na tisuće hektara šume, a u požarima je stradalo i mnogo domaćih životinja.

 

EU šalje pomoć

 

 

Europska komisija poslala je zrakoplove, helikoptere i vatrogasne ekipe u Italiju, Grčku, Albaniju i Sjevernu Makedoniju kako bi pomogli u gašenju šumskih požara.

Na područjima oko Sredozemnog mora požari su bili još češći i jači jer su opasnost od požara dodatno povećale visoke temperature i vjetar.

 

Vatrogasci – pravi heroji

 

Pravi heroji u cijelom ovom kaosu su vatrogasci. Oni su prva su crta obrane od vatre koja guta sve pred sobom. Nesebično riskiraju svoje živote kako bi zaštitili druge ljudske živote, domove, okoliš i životinje koje su se našle na udaru vatre.

Posao vatrogasaca je sam po sebi težak i opasan jer se radi pod punom opremom koja nije nimalo laka i na visokim temperaturama uzrokovanim vatrom, a još posebno ga otežavaju visoke temperature zraka i vjetar.

Kako bi bili što učinkovitiji na intervenciji, vatrogasci u svakom trenutku moraju biti fizički spremni. Radni dan profesionalnih vatrogasaca strogo je određen, a uključuje uvježbavanje taktičkih zadataka, provjeru vozila i opreme, te kondicijske vježbe.

U roku od 60 sekundi od dojave, vatrogasci moraju, potpuno opremljeni, izaći vozilima iz vatrogasne postrojbe i krenuti prema mjestu intervencije.

Vatrogasci su ti koji prvi priskaču u pomoć u svim nepogodama, bilo da se radi o požaru, poplavi, potresu ili prometnim nesrećama.

Mi im možemo pomoći na način da ne parkiramo vozila na vatrogasnim putevima, da im na prometnicama oslobodimo prolaz, da ne palimo vatru gdje to nije dozvoljeno, da ne bacamo opuške kroz prozor automobila, te da se odgovorno i s pažnjom odnosimo prema sebi, drugima i okolini u kojoj se nalazimo.

Da nema ovih hrabrih ljudi, štete i žrtve uzrokovane ne samo požarima, nego i svim ostalim nepogodama bile bi mnogo veće..

Mahnimo im zato, poput onog dječaka na Hvaru, kad prolaze pored nas i pozdravimo ih s poštovanjem, jer oni su naši heroji!