Stiglo je vrijeme fašnika, odnosno maškara što je prilika da svatko od nas na barem jedan dan postane netko drugi.

Prve asocijacije na spomen maškara/fašnika/karnevala su maske, kostimi, ulične povorke, krafne, smijeh, ples, zabava…

Najpoznatiji svjetski karnevali su oni u Brazilu i Veneciji, no i Hrvatska ima dugu tradiciju kada su maškare u pitanju.

 

Najpoznatiji karnevali u Hrvatskoj

 

Riječki karneval

Najpoznatiji karneval u Hrvatskoj je Riječki karneval zbog čije je uspješne organizacije grad Rijeka postao član Europske udruge karnevalskih gradova.

Riječki karneval spoj je europskog građanskog karnevala i elemenata folklora i mitologije starih Slavena.

Vrhunac karnevala su maskirane povorke koje prolaze centrom grada zadnje nedjelje prije Pepelnice. U karnevalu sudjeluju povorke iz raznih krajeva Hrvatske i inozemstva a motivi koje prikazuju kreću se od tradicionalnih do modernih, a vrlo često se izruguju aktualnoj političkoj situaciji.

Posebnost karnevala je sudjelovanje zvončara ogrnutih ovčjom kožom i sa zvonom oko pojasa.

 

Zvončari

Zvončari su najpoznatiji predstavnici stočarske pokladne magije u Hrvatskoj, a područje Katavštine najbogatije je zvončarskim skupinama.

Svi zvončari imaju ogrnute ovčje kože i zvona po kojima su i dobili ime. Njima zvone krećući se na različite načine, što sve iziskuje određeno umijeće i fizičku izdržljivost zbog čega ne može svatko biti zvončar.

Zapadni zvončari imaju više manjih zvona oko pojasa, lice im je otkriveno i na glavi nose klobuk sa zelenilom i papirnatim raznobojnim cvijećem (krabujosnica), dok istočni zvončari nose velike (teriomorfne) maske i jedno veliko zvono.

 

Sve skupine zvončara imaju zajedničko vjerovanje i cilj – tjeraju zle sile zime, čuvaju stoku od uroka i zazivaju plodnost.

 

Samoborski fašnik

Samoborski fašnik najiščekivaniji je događaj u Samoboru. Karnevalom Samoborčani tjeraju zle sile, opraštaju se od zime i pozdravljaju proljeće, a Samobor je još od davne 1885. godine glavna karnevalska metropola sjeverozapadne Hrvatske.

U 10-ak dana trajanja karnevala, ulicama Samobora vlada veselje, smijeh, pjesma i ples tisuća posjetitelja koji se kriju ispod raznih maski. Karneval završava tradicionalnim spaljivanjem Fašnika koji se smatra glavnim krivcem za sve nevolje u prošloj godini.

 

Lastovski poklad

Održava se na otoku Lastovu još od 1843. godine, a od 2008. godine nalazi se na popisu zaštićenog nematerijalnog dobra Republike Hrvatske.

Poklad započinje 17. siječnja, a završava na Pepelnicu. Najsvečaniji dan je Pokladni utorak kada se okupljaju svi pokladari i maškare, a zatim kreću u mimohod i ne smiju se sresti prije paljenja poklada.

 

Turopoljski fašnik

Jedan od najstarijih fašnika u Hrvatskoj je i Turopoljski fašnik.

Specifičan je po tome što su se u početku maskirali samo muškarci koji bi se prerušavali u žene, a kasnije su im se pridružile žene maskirane u muškarce.

Turopoljske „mačkare“ bukom tjeraju zle sile od ljudi, a prilikom prolaska kroz selo skupljaju darove po kućama.

 

Novo proljeće

Fašnik se obilježava diljem Hrvatske, a svaki kraj ima svoje posebnosti. Ono što je zajedničko svakom kraju je da se stanovnici prerušavaju u nekog drugog i traže krivca za sve loše stvari koje su im se dogodile u prošloj godini. Spaljivanjem Fašnika simbolično tjeraju sve loše od sebe, te u veselju pozdravljaju dolazak novog proljeća.

 

„Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na Fašnik.“