Poklade, odnosno maškare su vrijeme kad vrijede posebni zakoni. U tom periodu možete barem na kratko pobjeći od ozbiljne i stresne svakodnevice i pretvarati se da ste netko drugi.

Drugim riječima, maškare su doba u kojem si ljudi daju oduška prije odricanja i „čišćenja“ u danima korizme.

 

Općenito o maškarama

 

Poklade su svečano razdoblje prije korizme koje karakteriziraju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi.

Ova tradicija stara je stoljećima, a vjeruje se kako se razvila iz rimskih zabava koje su se nazivale bakanalije, luperkalije i saturnalije, a utemeljena je i na magijskom vjerovanju u gonjenje zlih sila, kao i protjerivanje zime.

U Hrvatskoj za ovaj period postoji više naziva koji su vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, pa tako možemo naići na fašnik, mesopust, karneval, krnjeval, krnoval, pokladi, pust, fašnjek ili maškare.

 

 

Maškare u Hrvatskoj

 

Sjeverni Jadran

 

Sjeverni Jadran posebno je popularan po maškarama. Tipične maškare za ovaj dio Hrvatske su Zvončari. U vrijeme poklada, Zvončari vladaju Kastavštinom, a karakteriziraju ih maske životinjskog izgleda, te su ogrnjeni ovčjom kožom, a oko pasa imaju zvona. U vrijeme poklada, svake subote održavaju plesove u gotovo svakom mjestu tog dijela Jadrana.

Subote su tako rezervirane za odrasle, a zabava pod maskama za najmlađe priređuje se nedjeljom. Kraj razdoblja poklada, odnosno maškara predstavlja maskirana povorka Riječkog karnevala koja se održava zadnje nedjelje prije Pepelnice.

 

Središnja Hrvatska

 

Preselimo li se sjevernije, Samoborski fašnik nezaobilazna je postaja za vrijeme poklada u središnjoj Hrvatskoj.

U to vrijeme ključevi grada su u rukama Princa Fašnika, Princeze Srake, Sudeca i Fiškala. Čitav grad i njegovi posjetitelji zabavljaju se pod maskama, uživaju u kreativnim radionicama i koncertima, a svojim alegorijskim kolima šalju poruku politici. Doba maškara u Samoboru završava na pokladni utorak osudom Princa Fašnika i paljenjem njegove lutke.

 

Istočna Hrvatska

 

Otputujemo li pak na istok zemlje, u Baranju, tamo ćemo se susresti s bušama – lipim i strašnim bušama.

Lipe buše su mladi momci i djevojke u narodnim nošnjama, a nerijetko su obučeni u nošnju suprotnog spola. S druge strane, strašni buše imaju zamaskiranu glavu i lice, te nose štap i zvono. Njihov pohod također završava na pokladni utorak.

 

Ljetni karnevali

 

Iako poklade traju u zimsko vrijeme, ljetnim karnevalima mogu se pohvaliti gradovi duž Jadrana, od Rapca do Cavtata.

Jedan od najatraktivnijih ljetnih karnevala je onaj u Senju. Održava se od 1967. godine početkom kolovoza i svake godine okuplja nekoliko tisuća gostiju. Traje tri dana, a vrhunac predstavlja maskirana povorka u subotu.

 

 

Zaključak

 

Ljudi od davnina vjeruju da ih maske štite od nesreća, prirodnih nepogoda, loše sreće…zapravo svega lošeg što ih može snaći i čega se boje.

U početku su običaji maskiranja imali magično značenje – trebali su otjerati zimu, demone i zle sile, dok je danas glavna svrha maškara – zabava.

Iako su maškare s kršćanskog gledišta poganski običaj, malo zabave i smijeha nikome nije škodilo.

Svima nam je ponekad potreban odmak od svakodnevnog života, rutine, obaveza i loših vijesti, a upravo su maškare idealna prilika za to. Zato, dajte si oduška i barem na kratko postanite netko drugi.