Postoji nekoliko teorija o tome kako je Zagreb dobio ime, a jedna je neosporna – ime Zagreb je hrvatskog podrijetla. Koje su to najpoznatije teorije i legende, saznajte u nastavku teksta.

 

 

 

Prema latinskom nazivu…

 

Prema latinskom nazivu Zagabria, daje se zaključiti da je ta lokacija u srednjem vijeku bila zaštićena grabom ili opkopom. Točna definicija bi bila “veći rov iskopan oko nečega, zamka ili tvrđave”.

 

Zabreg 

 

Jedna od teorija dolazi od glagola zagrepsti, tj. ukopati, a po drugoj se dovodi u vezu sa starim hrvatskim imenom za obalu “b(e)breg”, koji se i danas koristi u općini Krašić, gdje Zagreb često nazivaju “Zabregom”.

 

Naselje u podnožju Kaptola

 

Potkraj XI. stoljeća stekli su se gospodarski i politički uvjeti koji su pogodovali osnutku Zagrebačke biskupije, te se može pretpostaviti da je već u to vrijeme Zagreb bio veće naselje u podnožju kaptolskog brežuljka.

Ugarsko-hrvatski kralj Ladislav I Arpadović  godine 1094. utemeljio je Zagrebačku biskupiju i podredio je ugarskom nadbiskupu u Ostrogonu. O tome saznajemo posredno iz kasnijeg dokumenta što ga je 1134. g. izdao ostrogonski nadbiskup Felicijan potvrđujući osnivanje Zagrebačke biskupije (1094.) po prvi put u povijesti. Ujedno se u toj ispravi spominje po prvi puta ime grada Zagreba.

 

Najpoznatiji zagrebački zdenac – Manduševac

 

Prema jednoj, možda i najomiljenijoj legendi, upravo je Manduševac bio zaslužan za ime našeg glavnog grada.

Kako narodna predaja kaže, na prostoru današnjeg Zagreba bila je velika pustinja u kojoj je vladala suša. Stari ban koji je tuda prolazio sa svojom umornom i od žeđi iscrpljenom vojskom zaustavio se na jednom mjestu i zabio mač u suhu i ispucalu zemlju, iz koje je isti čas potekla voda.

Tu je bila i lijepa djevojka po imenu Magdalena (skraćeno Magda) kojoj je ban rekao: “Mando, dušo, zagrabi vode.”

Kombinacijom riječi Manda i duša, izvor je dobio ime Manduševac, a ime grada razvilo se od riječi zagrabiti.

Godine 1898. Trg bana Jelačića je rekonstruiran, te je Manduševac zatrpan. S vremenom se zaboravilo na njegov položaj zbog čega je nastalo veliko iznenađenje kada je prilikom rekonstrukcije tadašnjeg Trga republike 1986. ponovo pronađen.

Manduševac nije bio u prvotnom planu uređenja Trga, no, na molbu građana, plan je promijenjen, te Manduševac ponovo postoji i krasi središnji zagrebački trg od 1986. godine.